Najčešće postavljana pitanja

Što je Internet?
Iako se o Internetu zna već mnogo, neće smetati da za one od Vas koji se prvi put susreću s tim pojmom, pojasnimo neke osnove - što je, čemu služi, kako radi.

Koliko se ljudi koristi Internetom?
Procjenjuje se da danas Internet ima oko 200 milijuna korisnika.

Od čega se tehnički sastoji Internet?
Internet se sastoji od mnogo međusobno povezanih mreža računala. Računala i mreže međusobno mogu biti povezani putem koaksijalnog kabla, optičkog kabla, telefonskih linija, radiovalova, satelita, laserskih linkova itd.

Kako mogu pronaći informaciju na Internetu?
Pod pretraživanjem Interneta najčešće se podrazumijeva pretraživanje Weba. Postoje dva osnovna načina pretraživanja Weba. Jedan je pretraživanje pomoću upisane riječi. Drugi način je pretraživanje po katalozima Web adresa koje su tematski razvrstane u kategorije.

Moram li znati engleski da bih se koristio-la Internetom?
Vip online nudi hrvatski Portal kako bi svim ljudima iz Hrvatske približio Internet. Internet je jezično neutralan. Većina Web stranica i uputa za korištenje je na engleskom jeziku. No postoje Web stranice i na mnogim drugim jezicima. Također je moguće uporabiti e-mail i pisati poruke na bilo kojem jeziku. Čak su i mnogi programi za upotrebu Interneta prevedeni s engleskog jezika.

Može li moje računalo dobiti virus putem Interneta?
Virus je program koji šteti Vašem računalu. Virus se ne može prenijeti samim surfanjem ili čitanjem pošte. Čak niti samim time što ste od nekoga primili zaraženi program. Međutim, vaš kompjutor se može zaraziti kada takav program pokrenete. Zaraženi program može biti i Word datoteka unutar koje se nalazi virus u obliku makro naredbi; on će prijeći na vaše računalo kada otvorite dokument. Zato se čuvajte poruka koje imaju priložene EXE datoteke.

Je li sigurno kupovati preko Interneta?
Iako je mogućnost krađe broja vaše kreditne kartice vrlo mala, preporučamo oprezno biranje on-line prodavaonice iz kojih se kupuje.

Naplaćuje li mi se na Internetu još nešto osim pristupa?
Većina sadržaja na Internetu je besplatna, ali se neke usluge naplaćuju zasebno, npr. pristup raznim bazama podataka, elektronskim izdanjima novina i časopisa i sl.

Na koje se načine mogu spojiti na Internet?
Za pristup Internetu najčešće se koriste telefonske linije i modemi. Pristup putem obične telefonske linije je najčešći, a moguće je pristupiti i preko ISDN-a te zakupljenih telefonskih linija.
 

Kako mi Internet može pomoći u svakodnevnom životu?
Upotrebom Interneta možete poboljšati mnogo toga u vašem životu. Lista pogodnosti koje Vam Internet nudi dugačka je. Nabrojit ćemo samo neke:

  • komunikacija (dopisivanje s ljudima iz cijelog svijeta, telefoniranje u svijet po vrlo niskim cijenama)

  • zabava (preko Interneta možete pročitati televizijski program, pa čak i gledati televiziju i slušati radio)

  • korisne informacije (na Internetu možete pronaći telefonske brojeve, vidjeti raspored autobusa, vlakova...)

  • posao (na Internetu možete pogledati tečaj vrijednosti dionica, pronaći posao)

  • vijesti (na Internetu možete čitati novine, slušati radio, gledati TV)

  • kupovina (osim kompjutorskih programa i računalnih komponenata, na Internetu možete kupovati najrazličitije stvari poput knjiga, pa čak i automobila...)

World Wide Web
WWW, World Wide Web ili Web je dinamička enciklopedija na Internetu, koja sadrži informacije o svemu što poželite. Upravo na Webu potražite posao, prijatelje, možda i svoju prvu ljubav. Količina informacija koje vam Web nudi i raznolikost njihovih sadržaja fascinantni su.

Korištenje Weba, tj. pregledavanje Web stranica često se naziva i "surfanje".
Web se sastoji od nekoliko milijuna Web siteova. Web site se može sastojati od jedne ili više Web stranica, a veliki Web siteovi mogu se nalaziti na više servera širom svijeta.
Informacije pohranjene na Web stranicama oblikovane su posebnim programskim jezikom, HTML-om. Dokumenti stvoreni u HTML-u zovu se hipertekst - tekst koji ima nešto više od samog teksta. On objedinjuje različite vrste informacija - tekst, slike, zvukove... - povezane linkovima. Svaki klik na link vodi na novu stranicu, u novi sadržaj,...

Tako jednostavno.

Je li Web besplatan?
Posjećivanje većine stranica na Webu je besplatno, odnosno autor sam snosi troškove postavljanja informacija na Internet.

HTML, hipertekst, link

 

Hipertekst i linkovi
Hipertekst je tekst napisan u programskom jeziku HTML, tako da sadrži linkove (hiperlinkovi). Linkovi mogu biti tekstualni (riječ, rečenica ili dio teksta) ili grafički (slika, ikona i sl.). Linkovi preusmjeravaju na neki drugi sadržaj na Internetu. To može biti druga Web stranica, slika, dokument ili neki drugi sadržaj ili usluga. Odabir linka izvršava radnju koju je zadao webmaster (otvara sadržaj na koji link pokazuje). Tekstualni linkovi u nekom tekstu obično su u nekoj drugoj boji. Kada postavimo kursor na neki link, on se mijenja iz strelice u ruku.

HTML
HTML je skraćenica engleskog naziva Hypertext Markup Language. HTML je programski jezik koji se koristi za kreiranje Web stranica upotrebom standardnih kodova, zvanih tagovi. Pomoću tagova se definira izgled dokumenta - boja pozadine, veličina i oblik slova, položaj slika, linkovi. Preglednik interpretira tagove i priprema dokument za prikaz na ekranu. HTML je standardiziran i neovisan o platformi, tako da se HTML dokumenti mogu pregledavati pomoću raznih preglednika na različitim vrstama računala.

HTTP
Pliva patka preko Save.
HTTP je skraćenica engleskog naziva Hypertext Transfer Protocol. To je protokol, tj. skup pravila koja se koriste za prijenos hipertekst dokumenata (Web stranica) između dva računala. HTTP se zasniva na klijent-server tehnologiji - radi tako da "računalo A" (klijent) uspostavlja vezu s "računalom B" (server) i šalje zahtjev za nekim sadržajem. Server prima zahtjev te šalje traženi sadržaj klijentu.
Najčešće su traženi sadržaji HTML dokumenti, tj. Web stranice.

HTTP pruža pristup i do ostalih Internet protokola kao što su:

  • FTP (engl. File Transfer Protocol) - protokol za prijenos datoteka

  • SMTP (engl. Simple Mail Transfer Protocol) - protokol za slanje e-mail poruka

  • NNTP (engl. Network News Transfer Protocol) - protokol za razmjenu vijesti

  • telnet - protokol za istoimenu uslugu koja omogućava rad na fizički udaljenim računalima.

Web server i Web site. Što znače dva pojma i koja je razlika između njih?
Web server je računalo spojeno na Internet koje na sebi ima pokrenut Web server program. Na Web serveru pohranjene su Web stranice, tj. HTML dokumenti zajedno sa svim slikama, video i audio zapisima i ostalim sadržajima koji ih sačinjavaju. Web server prima zahtjeve od Web klijenta i šalje tražene sadržaje.
Web site je skup smisleno povezanih Web stranica koje se nalaze na nekom Web serveru.

Pretraživanje Weba
Tko se nije skrio.
Danas na Internetu postoji nekoliko milijuna Web siteova. Ako surfate po Webu, tj. nasumce slijedite linkove s jedne na drugu stranicu, možete pronaći zanimljive i korisne Web stranice, a isto tako možete se izgubiti u mnoštvu informacija, kao da se zaista igrate skrivača. Međutim, to nije učinkovito ako tražite neku određenu informaciju. U tom slučaju možete se koristiti nekom od specijaliziranih usluga za pretraživanje Weba, tzv. tražilice (engl. search-engines), koje Vam mogu olakšati pronalaženje željene informacije. Tražilice rade tako da unesete jedan ili više pojmova, tzv. ključne riječi koje se tiču sadržaja koji tražite (engl. keywords), a tražilice pregledavaju svoju bazu Web stranica i pronalaze one stranice u kojima se spominju uneseni pojmovi - rezultat pretraživanja je popis linkova na Web stranice koje odgovaraju Vašem upitu. Katalozi Web stranica sadrže adrese Web stranica razvrstane po tematskim kategorijama, i to od općenitih prema detaljnijima. Jednostavno birajući kategorije, dolazite do željenih stranica. U zadnje se vrijeme razlika između tražilica i kataloga sve više smanjuje, pa tražilice imaju popise Web stranica po kategorijama, a kataloge možete pretraživati pomoću ključnih riječi. Današnji pretraživački siteovi nude mogućnosti pretraživanja ostalih sadržaja na Internetu - članaka s vijestima, slika, raznih vrsta datoteka, e-mail adresa itd. Na njima se nude i razni dodatni sadržaji, kao što su najnovije vijesti i zanimljivosti, specijalizirane tražilice i vodiči te besplatna e-mail usluga. Takvi siteovi, koji postaju "početno mjesto" za veliki broj korisnika, nazivaju se portali.

E-mail
Elektronička pošta
Pismo može putovati danima, tjednima, a ponekad smo svjedoci članka u novinama da je pismo putovalo godinama. Kako bi uštedjeli na vremenu i novcu, sve više ljudi upotrebljava e-mail. Komunikacija je brža, jednostavnija i puno jeftinija od obične pošte.
U svom najjednostavnijem obliku, e-mail poruka je elektronička poruka poslana s jednog računala na drugo. Možete slati ili primati privatne ili poslovne tekstovne poruke s "prilogom" kao što su slike ili dokumenti oblikovani u drugim programima. Možete slati čak i kompjutorske programe.

E-mail:

  • brz 

  • jeftin

  • praktičan

  • univerzalan

  • e-mail poruke možete slati svakome tko ima e-mail adresu, bilo gdje u svijetu.

Kako radi e-mail?
Poštar više ne zvoni.
Kao što obično pismo prolazi kroz različite poštanske lokacije tijekom svog putovanja, tako e-mail poruka prolazi kroz nizove računala na Internetu prije nego dođe do odredišta. Jednom kad stigne na odredišni mail server, poruka je spremljena u mailbox (elektronički poštanski sandučić) sve dok je primalac ne podigne. Čitav taj proces može trajati samo nekoliko sekundi, omogućujući tako brzo komuniciranje s ljudima širom svijeta u bilo koje doba dana ili noći. Da biste primili e-mail poruku, morate imati korisnički račun na mail serveru. To je slično klasičnoj adresi na koju primate pisma. Jedna od prednosti u usporedbi s običnom poštom jest što možete podizati e-mail poruke s udaljenih lokacija u bilo koje vrijeme. Ne morate čekati poštara da Vam donese poštu. Jednostavno se spojite na Internet i, odakle god i kad god to bilo, s Vašeg mail servera možete podići pristiglu poštu. Mail server na kojem se prima pošta naziva se još i POP server. Zove se tako po protokolu POP (engl. Post Office Protocol - "protokol poštanskog ureda"). Da biste poslali e-mail poruku, potrebna Vam je veza s Internetom i pristup mail serveru koji će Vaše poruke prosljeđivati dalje. Standardni protokol koji se upotrebljava za slanje pošte na Internetu zove se SMTP (engl. Simple Mail Transfer Protocol - doslovno "jednostavni protokol za prenošenje pošte"). Kada šaljete e-mail poruku, Vaše ju računalo šalje SMTP serveru. On prema e-mail adresi (poput adrese na kuverti) šalje poruku primateljevu mail serveru. Kada je poruka primljena na odredišni mail server, spremljena je sve dok je adresirani korisnik ne podigne.

Dijelovi e-mail poruke
Zaglavlje, tekst poruke.
Elektroničke poruke su pisma. Sastoje se od dva glavna dijela.

Zaglavlje koje možete vidjeti sadrži adresu primatelja (polje To:), adresu onoga tko prima kopiju pisma (polje Cc:) i naslov poruke (polje Subject:). Neki programi za pisanje i čitanje e-mail poruka također ispisuju Vaše ime i datum kada je poruka napisana. Kada primite poruku, iz zaglavlja možete pročitati tko je pošiljatelj, kada je i kako poslana - nešto poput poštanskog žiga.

Kao i s običnim pismom, morate imati točnu adresu. Ako se koristite pogrešnom adresom ili krivo utipkate adresu, poruka će Vam se vratiti popraćena kratkom obavijesti o tome zašto nije uspješno dostavljena. Tekst poruke piše se u donji dio prozora (engl. body).

Većina e-mail programa omogućava Vam kreiranje potpisa koji će se automatski pojavljivati na kraju poruke.To može biti doslovno samo potpis (ime i prezime), no najčešće su to i dodatni podaci o Vama.

E-mail adresa i kako ju razumjeti
Načela prema kojima se oblikuju e-mail adrese
E-mail adrese na Internetu su standardizirane. Sastoje se od dva glavna dijela, npr. vipko@vip.hr.
Prvi dio je korisničko ime (user name), u našem slučaju "vipko", koje se najčešće odnosi na primateljev mailbox (poštanski sandučić). Zatim slijedi znak "@". Nazivaju ga majmunom, ludim a ili jednostavno "at"- čitaj [et]. Slijedi ime domene (engl. host name ili domain name). Taj dio adrese odnosi se na mail server, računalo na kojem se nalazi primateljev mailbox. To je obično ime tvrtke ili organizacije (u našem primjeru Vip).
Konačno slijedi točka - dot (.) i nakon nje dva ili tri slova (.hr .net .com). Ona označavaju vrhovnu domenu, odnosno globalno određuju gdje se (ne nužno i zemljopisno, već virtualno) nalazi mail server.
E-mailu na Web stranicama pristupate pomoću Vašeg preglednika.

Kako slati e-mail poruke?
Slanje e-mail poruka pomoću specijaliziranih e-mail programa i Web preglednika
Postoje dva načina slanja e-mail poruka. E-mail poruke možete slati pomoću specijaliziranih programa namijenjenih primanju i slanju e-mail poruka. Ti programi nazivaju se e-mail klijenti, a neki od njih su Outlook Express, Netscape Messenger, Eudora. Da biste mogli uporabiti te programe, Vaš e-mail korisnički račun mora imati mogućnost primanja i slanja poruka pomoću POP3 i SMTP protokola. Na taj način možete pisati e-mail poruke i čitati one koje ste prethodno "skinuli" s Interneta čak i kada niste spojeni na Internet. Čitava procedura svodi se na pisanje e-mail poruka, nakon čega se spajate na Internet. U roku od nekoliko sekundi obavlja se slanje napisanih e-mail poruka te preuzimanje poruka iz Vašeg mailboxa na serveru. Nakon toga možete prekinuti vezu prema Internetu i polako i u miru pročitati primljene e-mail poruke. Drugi način za slanje i primanje e-mail poruka je putem Web stranica. E-mail usluge na Web stranicama odavno možete koristiti ako ste bili korisnik Vip interneta, a danas Vip online usluge. Većina ponuđača koji nude e-mail usluge putem Web stranica, financira se pomoću promidžbenih poruka prikazanih na Web stranicama koje otvarate dok radite sa svojim e-mailom.

Mailing liste
Što mi nude mailing liste..?
Mailing liste su tematske diskusijske grupe slične news grupama. Mailing lista kreira se na serveru i ima svoju e-mail adresu. Korisnik koji se predbilježi na mailing listu, e-mailom šalje svoje poruke na njezinu adresu. Te poruke se zatim e-mailom šalju svim korisnicima koji su predbilježeni na tu listu. Isto tako, poruke ostalih sudionika u mailing listi dolaze predbilježenom korisniku na njegovu e-mail adresu. Na taj se način odvija komunikacija, tj. rasprava. Za korištenje mailing listi potreban je samo običan e-mail klijent. Mailing liste, kao i news grupe, bave se gotovo svim mogućim temama i zato ih ima vrlo mnogo. Potreban je oprez pri predbilježavanju jer sa svake mailing liste predbilježeni korisnici dnevno dobiju veliki broj poruka, što može preopteretiti Vaš mailbox. Postoje moderirane i nemoderirane mailing liste. Nemoderirane liste su potpuno otvorene za svakoga tko želi poslati neku poruku, a sve poruke se šalju svim predbilježenim korisnicima. Moderirane liste imaju moderatora koji, nakon što pročita sve dospjele poruke, odlučuje koje će poruke proslijediti dalje svim predbilježenim osobama. Tako se osigurava da korisnici ne dobivaju poruke koje nemaju veze s raspravom u listi, uvredljive, predugačke i slične poruke. Na neke se liste korisnik predbilježava automatski, čim to zatraži, a za neke je potreban moderatorov pristanak ulaska na mailing listu. Na neku mailing listu predbilježite se tako da na njezinu adresu pošaljete e-mail poruku za upis na mailing listu (engl. subscribe). Tada se smatrate upisanim i server Vam šalje pozdravnu poruku. Od tada na Vašu e-mail adresu stižu poruke od ostalih korisnika mailing liste. Važno je znati kako prekinuti sudjelovanje u mailing listi, tj. ispisati se s mailing liste (engl. unsubscribe), što je uglavnom objašnjeno u pozdravnoj poruci koju korisnik primi kada se upiše na listu. Pri korištenju mailing listi treba se držati pravila liste i Netiquettea.

Koja POP3 i SMTP imena trebam upisati za upotrebu Vip online e-maila?
Ime koje je potrebno upisati i za POP3 i za SMTP je mail.vip.hr

Zovem se Vipko Vipić, zašto je moj e-mail v.vipic@vip.hr?
U e-mail adresama ne mogu se koristiti hrvatska slova niti razmaci, već samo slova sadržana u engleskoj abecedi i znakovi _ - .

Može li netko drugi čitati moje poruke?
Vašu poštu može čitati samo ona osoba koja zna vaše korisničko ime i lozinku. Postoji mala mogućnost neautoriziranog pristupa vašoj elektroničkoj pošti, ali svoju poštu možete dodatno zaštiti šifriranjem. Čuvajte svoju lozinku!!! 

News grupe, chat, FTP, telnet
Web i e-mail možda jesu najpopularnije i najviše korištene, ali nisu jedine usluge na Internetu!
Pogledajte koje još usluge postoje na Internetu, kako rade, kako se njima koristiti i kakve ćete sadržaje na njima naći.

News grupe
Raspravljajmo o svemu i svačemu!
Network News ili samo news (vijesti) skup je foruma za diskusiju, tj. diskusijskih grupa. Ti forumi se nazivaju news grupe, a svaka od njih se bavi specifičnom temom. Postoji nekoliko tisuća news grupa, koje se bave gotovo svim mogućim temama - od astrologije do životinja. News grupama se pristupa preko news servera - za korisnike Vip onlinea to je news.vip.hr

News serveri povezani su u mreže, tako da poruku koju pošaljete preko jednog servera neki drugi korisnik može pročitati na svom news serveru. Najveća svjetska mreža news servera zove se Usenet i taj se naziv često pogrešno koristi umjesto naziva news. News grupe su pohranjene na news serveru, koji na zahtjev šalje pohranjene poruke korisniku i prima poruke koje je korisnik poslao. Pri tome se koristi NNTP protokol.

Newsreader omogućava čitanje članaka, odgovaranje na njih (engl. follow-up), odgovaranje samo autoru na njegovu privatnu e-mail adresu (engl. reply) te slanje novih članaka (engl. post).

Korištenje newsa je praktično! Povežete se na Internet, pomoću Newsreadera se spojite na news server i on "pokupi" nove članke. Tada možete prekinuti vezu s Internetom. Kada pročitate članke, napišete svoje odgovore i nove članke, ponovno se spojite na Internet i Newsreader pošalje Vaše članke na news server i provjeri ima li novih članaka na serveru.
Takav način rada (dok niste spojeni na Internet) zove se "off-line". Na taj način štedite novac jer koristite newse, a niste stalno spojeni na Internet.

Ne uspijevam poslati članak u news grupu, dobivam poruku "Article posted in future". O čemu se radi?
Preporučujemo provjeriti vrijeme i datum na osobnom računalu s kojeg se pokušava poslati članak. Za provjeru kliknite na Start -> Settings -> Control Panel -> Date/Time.

FTP
Prenosim datotetke.
FTP je skraćenica za engleski naziv File Transfer Protocol. To je ime protokola i usluge koji služe za razmjenu datoteka (engl. file) između računala. FTP je alat koji omogućava da se s "računala A" prenesu neke datoteke na "računalo B" i obratno.

Na FTP serverima nalaze se datoteke koje možete prenijeti na svoje računalo. Za pristup FTP serverima koriste se FTP programi (engl. FTP client). Na serveru odabirete koje datoteke želite prenijeti na svoje računalo, a FTP program započinje i izvršava prijenos.

Koliko me stoji pristup na Vip online?
Troškovi Interneta računaju se prema vremenu provedenom on-line. Troškovi su potrošeni telefonski impulsi i troškovi koje plaćate Vip onlineu.

Je li mi za pristup na Vip online neohodan modem?
Da, no postoji mnogo različitih vrsta modema, neki su već ugrađeni u računalo (ili sličan uređaj), a neki su ugrađeni u mobilni telefon te je potrebno proučiti upute računala i/ili mobilnog telefona.


Kako određujem korisničko ime?
Korisničko ime određujete sami prilikom prijave, obično prema vašem imenu i prezimenu. Npr. korisniku Vipko Vipić korisničko ime će najvjerojatnije biti v.vipic@vip.hr To je ujedno i e-mail adresa. 

A lozinku?
Lozinku određujete sami prilikom prijave. Pripazite da ju možete lako zapamtiti, ali opet da Vam je nitko ne može zloupotrijebiti. 

Što je od opreme potrebno za spajanje na Internet?
Potrebno je računalo, modem, telefonska linija, odgovarajući programi za pristup mrežnim uslugama i otvoren korisnički račun kod nekog davatelja Internet usluga (Internet provider).
Ako imate ISDN liniju, umjesto modema trebate imati uređaj koji se zove terminal adapter.

Kako mogu promijeniti svoju lozinku?
Korisnici Vip onlinea mogu sami promijeniti svoju lozinku. Poželjno je da prije toga pročitaju upute i preporuke kako bi to učinili uspješno.
Ako korisnik zaboravi ili izgubi svoju lozinku, potrebno je nazvati VIPonline Službu za korisnike na telefon 091/ 77 00. Napominjemo da Služba za korisnike obavlja potrebne provjere identiteta radi sigurnosti.

Prilikom spajanja na Internet odbijeno mi je spajanje uz obrazloženje da se radi o neispravnom korisničkom imenu i lozinki. Što da radim?
Prvi korak je ponovni pokušaj. Nakon toga sljedi provjera lozinke s Vip online Službom za korisnike na 091/ 77 00. Korisnik dobiva preporuke kako zaštititi svoje računalo i svoje podatke za pristup. Moguće je da je spajanje odbijeno radi dvostrukog logiranja. Napominjemo da Služba za korisnike obavlja potrebne provjere identiteta radi sigurnosti.

Što je sve potrebno da bih se mogao koristiti Vip onlineom putem Vip mobilnog telefona?

  • osoba mora biti Vip pretplatnik (u pretplatničkom odnosu) ili Vipme korisnik

  • korisnik mora posjedovati mobilni telefon koji podržava funkciju prijenosa podataka (Data)

  • korisnik treba imati/nabaviti dodatnu opremu za spajanje mobilnog telefona i osobnog računala (prijenosno računalo, PalmPilot, Jornada, .. ili drugi sličan uređaj), što ovisi o modelu i proizvođaču mobilnog telefona, priključni kabel ili infracrveno IrDA sučelje.


 

NAČIN PRISTUPA NA Vip online

Na koje se sve načine može pristupiti na Vip online?
Na Vip online može se pristupiti na tri načina:

  • putem fiksne linije - za ovakav pristup potrebno vam je osobno ili prijenosno računalo i modem. Potrebno je podesiti parametre na računalu te upisati lozinku i korisničko ime.

  • putem Vip mobilnog telefona - za takav pristup potrebni su: mobilni telefon koji podržava prijenos podataka, dodatna oprema (priključni kabel ili infracrveno IrDA sučelje) ovisno o modelu i proizvođaču mobilnog telefona, osobno ili prijenosno računalo te usluga Vip.prijenos podataka (usluga koja je aktivirana svim pretplatnicima i korisnicima).

  • putem drugih pružatelja Internet usluga - za ovakav pristup bit će vam dovoljne lozinka i korisničko ime. Dakle, dovoljno je upisati www.vip.hr i ulogirati se (upisati korisničko ime i lozinku) i možete se koristiti uslugama Vip onlinea.

Kako povezati mobilni telefon i osobno/prijenosno računalo, Palm V, Jornada...
Neophodno je imati mobilni telefon koji ima mogućnost prijenosa podataka te, ovisno o modelu i proizvođaču mobilnog telefona, za pristup Internetu potrebna je i određena dodatna oprema (priključni kabel, infracrveno IrDA sučelje ili PCMCIA kartica) koja ovisi o tipu kako mobilnog telefona, tako i osobnog računala (ili sličnog uređaja) te se preporuča da korisnik svakako prouči priručnike dotičnih uređaja.

Općenito većina mobilnih telefona i osobnih/prijenosnih računala ima IrDA (Infra Red Data Access) te program koji je potrebno instalirati na računalo (ili sličan uređaj) a koji će omogućiti prilagodbu računala za pristup VIPonlineu te kasniji prijenos podataka između mobilnog telefona i računala (ili sličnog uređaja).

Jesu li svi modeli PCMCIA kartica kompatibilni?
Obično PCMCIA kartica nije potrebna. Samo jedan tip mobilnog telefona zahtijeva upotrebu PCMCIA kartice za spajanje na prijenosno računalo, i to je stari model NOKIA 8110 Banana gdje također treba i kabel.

Objašnjenje pojmova

@ (at)
Monkey, ludo a i et nazivi su za znak "@". Englesko značenje znaka je at (kod), a koristi se u adresama elektroničke pošte kako bi se označilo na kojem serveru korisnik ima otvoren korisnički račun.

bps (bps)
Kratica engleskog izraza bites per second. Označava brzinu prijenosa podataka, odnosno koliko se bitova podataka prenese u jednoj sekundi.

Buba (Bug)
Neka vrsta greške u programu. Dobila je naziv po tome što je u danima početaka informatike u računalo zvano ENIAC, koje je zauzimalo cijelu prostoriju, ušla buba uzrokujući pad čitavog sustava.

Datoteka (File)
Datoteka je skupina istovrsnih podataka. Osmišljena je kako bi se podaci u računalu spremali u organizirane skupine olakšavajući rad i pretraživanje. Radi organizacije, razlikovanja i s ciljem lakšeg pronalaženja datoteka na računalu, svaka ima svoje ime i ekstenziju. Ime ju određuje sadržajno, dok ekstenzija određuje kojeg su tipa podaci sadržani u datoteci. Ime i esktenzija odvajaju se točkom.

Davatelj Internet usluga (ISP)

ISP (Internet Service Provider), odnosno davatelj Internet usluga je tvrtka koja pruža usluge spajanja na Internet, e-maila, pohrane Web stranica itd.

Desktop (radna površina)
Naziv radne površine vašeg računala ako rabite Windowse. Desktop je zelene boje nalik na stare uredske podmetače za stol koji su bili zelene boje kako ne bi umarali oči. Desktop, naravno, možete promijeniti, pa umjesto u zelenu podlogu možete gledati u bilo koju sliku koju sami odaberete.

Dial-Up connection
Veza na Internet ostvarena upotrebom telefonske linije i modema.

Domena (Domain)
Domena je područje nadzora ili skup informacija. Na Internetu je domena područje označeno nekim imenom, odnosno skup nekih informacija. Npr. www.vip.hr označava Web server u domeni vip.hr.

Driver (pokretač)
Program čija je namjena upravljanje nekom računalnom komponentom (npr. modemom). Ispravan driver uvjet je ispravne upotrebe računalne komponente. Krivi driver prouzrokovat će razne probleme pri radu s komponentom.

E-mail poruka (E-mail message)

Poruka koja se šalje elektroničkom poštom. Osnovni sadržaj je tekst, a njemu se mogu dodati i druge datoteke.

E-mail
Elektronička pošta je naziv usluge na Internetu koja omogućava slanje i primanje poruka putem Interneta.

Freeware (Freeware)

Programski atribut koji označava da se program smije besplatno koristiti, a najčešće i slobodno distribuirati bez izmjena. Izmjene su striktno zabranjene. Autoru se ne plaća nikakva naknada za upotrebu programa.

HTML (Hypertekst Markup Language)
Programski jezik koji se koristi za stvaranje hipertekstualnih datoteka (datoteke koje sadržavaju linkove).

HTTP (Hypertext Transfer Protocol)

Protokol koji se koristi za prijenos hipertekstualnih poruka, tj. Web stranica.

HTTPS (Secure Hypertext Transfer Protocol)
Protokol koji služi za siguran prijenos podataka i Web stranica između korisnikova Web klijenta i Web servera. Podaci koji se razmjenjuju kriptiraju se, tako da ih neovlašteni korisnici ne mogu pročitati. HTTPS protokol rabi se kada treba razmijeniti neke privatne podatke, kao što su lozinke kod upotrebe raznih Web servisa, brojevi kreditnih kartica kod on-line kupovine i sl.

ICQ (ICQ)
(engl. I Seek You - Tražim te)
Program koji omogućava kreiranje liste znanaca koji također imaju instaliran ICQ. Tada možete vidjeti tko je od njih istovremeno kada i vi spojen na Internet. Omogućava slanje poruka, brbljanje (engl. chat) s jednim ili više korisnika, prijenos datoteka, glasovnu komunikaciju itd.

IMAP (Internet Message Access Protocol)
Protokol za prijenos elektroničke pošte. Pruža veću mogućnost manipulacije elektroničkom poštom na samom serveru.

Internet (Internet)

Svjetska mreža međusobno povezanih računala.

IP adresa (IP address)

Jedinstvena brojčana adresa nekog računala spojenog na Internet. Sastoji se od četiri broja odvojena točkama. Ime je dobila prema IP protokolu.

IRC (Internet Relay Chat)

Usluga na Internetu čija je svrha brbljanje s drugim korisnicima.

Kolačić (Cookie)
Mala datoteka koja sadrži podatke o posjetu nekom Web siteu. Vlasnici Web sitea na taj način rade statistiku posjeta. Cookie također pamti neke postavke koje ste namjestili i podatke koje ste upisali na posjećenom siteu (npr. lozinku).

Korisnički račun (Account)

Korisnički račun vlasniku omogućava upotrebu određenih mrežnih usluga. Npr. korisnički račun za e-mail omogućuje upotrebu e-maila. Pod terminom korisnički račun podrazumijevaju se korisničko ime i lozinka koji omogućuju pristup određenoj usluzi.

Ludo a (Crazy a)

Monkey, ludo a i et nazivi su za znak "@". Englesko značenje znaka je at (kod), a koristi se u adresama elektroničke pošte kako bi se označilo na kojem serveru korisnik ima otvoren korisnički račun.
 

Link

  • Dio Web stranice (riječ, rečenica, slika, ikona) koji vodi na drugu Web stranicu, odnosno sliku, datoteku ili uslugu.

  • Spoj između dva računala ili nekih drugih uređaja u mreži.

Mailing lista (Mailing list)
Lista u kojoj su pohranjene e-mail adrese korisnika koji su se predbilježili za primanje poruka s mailing liste. Liste su tematske, a poruke se automatski isporučuju predbilježenim korisnicima.

Majmun (Monkey)

Monkey, ludo a i et nazivi su za znak "@". Englesko značenje znaka je at (kod), a koristi se u adresama elektroničke pošte kako bi se označilo na kojem serveru korisnik ima otvoren korisnički račun.

Mapa (Folder)

Kao i prava mapa, to je mjesto u kojem su zajedno spremljene neke datoteke i druge mape, a nalazi se na hard disku Vašeg računala.

Mjesto prisutnosti (Point Of Presence)
Mjesto na kojem davatelj Internet usluga (ISP) ima svoj pristupni čvor, tj. na kojemu može pružati svoje usluge.

Modem (Modem)

Uređaj koji služi za komunikaciju računala s drugim računalima, tj. za povezivanje na Internet. Modem pretvara digitalne računalne signale u analogne, pogodne za prijenos telefonskom linijom. Modem može biti ugrađen u računalo (interni) ili spojen na serijski ili USB port računala (eksterni).

Mreža (Network)
Pojam koji označava više međusobno povezanih računala, sposobnih za razmjenu podataka.

Mrežne usluge (Network Service)

Informacije s Interneta dostupne su korisnicima putem usluga kao što su WWW, e-mail, FTP, chat itd.

On-line
Kada je računalo on-line, to znači da je spojeno na mrežu (Internet) i da je u vezi s drugim računalima koja su također spojena na tu mrežu.

PDF (Portable Document Format)
PDF je način zapisa datoteka koji je razvila tvrka Adobe. Objedinjuje tekst, slike i ostale sadržaje u jednu datoteku. Na Internetu se često koristi za distribuciju priručnika i uputa. Za pregledavanje PDF datoteka potreban je program Acrobat Reader.

POP3 (Post Office Protocol)

Protokol koji se koristi za primanje poruka elektroničke pošte.

Server (Server)

Računalo stalno spojeno na Internet čija je funkcija obavljati neku od usluga kao što su WWW, e-mail, FTP, telnet, IRC itd. Za svaku uslugu na serveru pokrenut je zaseban program.

Postcardware (Postcardware)

Programski atribut koji označava da se program smije slobodno distribuirati bez izmjena i da ga možete besplatno koristiti neko određeno vrijeme (poput shareware programa), no nakon tog perioda morate ga kupiti od autora. Sredstvo plaćanja nije novac već - razglednice. Autoru za program morate poslati razglednicu. :)

Preglednik (Browser)
Naziv za program koji služi za surfanje Web stranicama. Najpoznatiji preglednici su Internet Explorer i Netscape Navigator.

Protokol (Protocol)

Skup pravila koja se koriste pri prijenosu podataka. Pošiljalac i primalac moraju se koristiti istim protokolom.

Shareware (Shareware)
Programski atribut koji označava da se program smije besplatno koristiti samo određeno vrijeme. To je neka vrsta probnog perioda (najčešće 30 dana). Ako se nakon isteka tog perioda i dalje želite koristiti programom, morate ga kupiti, odnosno platiti autoru. Shareware program smije se distribuirati bez izmjena, no ne i nakon što ga kupite.

SMTP (Simple Mail Transfer Protocol)

Protokol koji se koristi za slanje poruka elektroničke pošte.

Surfanje (Surfing)
Popularni naziv za pregledavanje sadržaja Web stranica na Internetu.

TCP/IP (TCP/IP)
Protokol (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) na kojem se zasniva rad Interneta.

URL (Uniform Resource Locator)

Standardizirana shema adresiranja sadržaja na Internetu. Osnovna struktura je hijerarhijska i raste s lijeva na desno.

V.90 (V.90)

Modemski protokol koji omogućava prijenos podataka brzinom do 56.000 bps. Nastao je iz x2 i k56flex protokola.

W@P (Wireless Application Protocol)

WAP ili W@P je protokol koji omogućava pristup Internetu putem mobilnoga GSM telefona. Pristup je moguć samo određenim sadržajima, kao što su e-mail i Web stranice posebno napravljene za W@P uređaje. Kako bi se W@P koristio, GSM uređaj ga mora podržavati.

Web site (Web Site)

Web site je skup (smisleno) povezanih Web stranica koje se nalaze na nekom Web serveru. Npr. www.vip.hr je Web site.

Web stranica (Web Page)

Web stranica je (HTML) dokument dostupan putem usluge WWW. Stranica je zapravo tekst kodiran HTML jezikom, koji sadrži linkove, a može sadržavati i slike te audio i video zapise. Predviđena je za gledanje putem posebnih programa (preglednika).

WWW (World Wide Web)

Svjetska mreža međusobno povezanih podataka u obliku teksta, slika i zvukova. To je ujedno i najpopularnija usluga koju mnogi pogrešno poistovjećuju s Internetom.

Zakrpa (Patch)

Program čijom se instalacijom automatski popravljaju uočene greške (engl. bug) u nekom programu.